ALEKSANDAR STANKOVIĆ u 520. emisiji HTV-a 'Nedjeljom u 2' je ugostio kazališnog redatelja Olivera Frljića. Zašto je odustao od režiranja predstave o Aleksandri Zec u kazalištu Gavella, zašto misli da je hrvatsko društvo prožeto nacionalizmom i homofobijom i kako se on u svojim predstavama bori protiv toga. Kazalište vidi kao sredstvo društvene odgovornosti i gdje god režira postavlja društvena pitanja važna za sredinu u kojoj radi. Frljić ističe: "Mojim se predstavama uglavnom bave oni koji nisu kvalificirani za to, nemaju kazališnog znanja ni te društvene odgovornosti. Onima koje je zabranjeni plakat predstave "Fine, mrtve djevojke" uvrijedio, priznao je pravo na uvrijeđenost, ali ne i pravo traženja zabrane plakata. "Ti vjernici nemaju problem slati djecu u to okruženje, a imaju s kazališnim plakatom", naglasio je Frljić. Smatra da je autorski tim predstave "Fine mrtve djevojke" trebao snažnije i odlučnije reagirati, ali to ostavlja "osobnoj procjeni". Smatra da je "afera plakat" otvorila bitna pitanja, čak i nakon zabrane plakata od gradonačelnika Milana Bandića, jer "vjernici u Hrvatskoj i dalje šalju djecu u crkvu, iako znaju za sve pedofilske skandale, ali ih više od sudbine vlastite djece zabrinjava jedan plakat". Svojem djetetu dopustio je ići na vjeronauk u sklopu školskog programa zato što je ono to samo željelo, a on kao roditelj nije želio donijeti oluku o tome jer ne želi da mu dijete bude izolirano. Ipak, kaže, svoje mišljenje o vjeronauku ima. Rekao je i to da sve ono što se događalo 90-ih nije bilo neizbježno, da se moglo rješavati i drugačije, ali da za obje strane nijedna druga opcija, osim one ratne, nije dolazila u obzir. "Ne znam je li se s hrvatske strane drugačije moglo odgovoriti na politiku Slobodana Miloševića, ali se to nije ni pokušalo, a Hrvatska je također htjela dijeliti jednu drugu državu, Bosnu i Hercegovinu, tamo su bili i hrvatski vojnici, i Hrvatska iz tog zadnjeg rata nosi i tu mrlju" - kazao je Frljić. Ministra Jovanovića zapitao je hoće li se, kao što predlaže dvodnevne odlaske školaraca u Vukovar, djecu voditi i u posjete Jasenovcu, Lori i Srebrenici. Ideju školskih obilazaka samo Vukovara nazvao je vrstom indoktrinacije i programiranja djece. Osuo je Frljić paljbu i po intendantici zagrebačkog HNK-a Ani Lederer kazavši da mu je stalo da se stanje u HNK-u promijeni. U kazlišnom smislu, reče, bila bi mu zanimljivija i inspirativnija sudbina Tomislava Karamarka nego Jadranke Kosor. Ipak, smatra da ne treba mijenjati Zakon o kazalištima kako bi se smijenilo aktualnu upravu tog kazališta, jer i ona je postavljena političkom protekcijom. O repertoaru HNK, pak, misli da ne bi trebao biti samo željezni. O tome je li i dalje Viskovićev kandidat, kao i o mogućnosti da ipak ostane u planu za promjenu HNK, Frljić se nije izjasnio. Kako je sve više kazališnih redatelja koji se odlučuju raditi filmove, Frljić nije kategorički odbio mogućost da se u budućnosti okrene i filmu.